Oralno zadovoljavanje kao usluga
U spavaćoj sobi sklapaju se neki najneobičniji dogovori. Sporne su teme najčešće oralno zadovoljavanje, analni seks, trojac, svinganje i čitav niz neobičnih fetiša. Odnos prema oralnom pa i analnom) zadovoljavanju postao je paradoksalan, pa možda čak i čudan. Zbog straha od trudnoće, spolno prenosivih bolesti i zbog želje da se sačuva nevinost oralno zadovoljavanje postalo je s jedne strane posve uobičajena pojava, kao alternativa stvarnom seksu za one za koje suzdržavanje od seksa nije jedna od mogućnosti. S druge strane oralno zadovoljavanje je prljavo. Dosta je žena koje osjećaju otpor prema stavljanju penisa u usta, a isto vrijedi i za vagine kod muškaraca. I tako nastaju različiti dogovori. Ponekad su to prešutni dogovori. Ponekad ona nešto napravi njemu, jer se osjeća dužnom, a ponekad on njoj vrati, jer je bila tako uslužna. Ona se iz čiste ljubavi spusti na koljena kako bi mu udovoljila, jer zna da on to voli. Zašto? Oralno zadovoljavanje nije nešto što svi rade. Oralno zadovoljavanje nije A u abecedi seksualnosti. Oralno zadovoljavanje je tek još jedan način zadovoljavanja. Obostrana želja je preduvjet pravoga užitka. Krevet nije tržnica na kojoj ćemo se cjenkati.
Trojac, svinganje, orgije i fetiši kao usluga
Trojac, svinganje i orgije još su bolji pokazatelji na što sve pristajemo da bismo napravili uslugu. Naravno, to ne znači da su svi učesnici tamo pod prisilom, odnosno da nisu po vlastitoj volji. No, nije rijetkost da neki tamo odlaze iz pogrešnih razloga. Podređivanje ljubavi prema sebi samom na račun ljubavi prema drugom neće dovesti do željene ekstaze, a još manje do veće ljubavi i povezanosti s partnerom. Ako su sve osobe prisutne zbog vlastite želje za istraživanjem, to može biti najljepše iskustvo. Tako kao što seks u spavaćoj sobi u misionarskom položaju može biti najveće razočaranje ako ga ne želimo.
Zbog čega je usluga pogrešan motiv? I zbog čega usluga ne znači sporazum?
Jeste li kada ljubili nekoga da mu napravite uslugu? Zbog čega bi sa seksom bilo drugačije? Seks kao usluga je posebna djelatnost, koja nema mnogo veze s ljubavlju. Najčešće se ta djelatnost obavlja za novac, a neki misle da njome mogu zaraditi i ljubav. Ali tako kao što novcem ne možemo kupiti ništa više od seksa (nikada ljubav), tako isto ne možemo očekivati da ćemo udovoljivši partnerovoj želji pridobiti i njegovu ljubav. No, da ne bismo zvučali pretjerano proročanski. Dopustimo mogućnost da će vas više voljeti. A što je s vašom ljubavlju prema sebi samom? Hoće li s time što ste uslužni ljubav prema sebi samom porasti? U seksualnosti je potrebno postići sposobnost stvarnog predavanja. U partnerstvu i, naravno, u seksualnosti takve usluge ne znače sklapanje sporazuma. Sporazum ne znači da netko nešto napravi, a onda će onaj drugi napraviti nešto u zamjenu. Sporazum znači da su našli zajednički put na kojem će oba sa zadovoljstvom otkrivati seksualne radosti. Naša dužnost nije izaći u susret svim partnerovim fetišima.
Slobodno prepuštanje svim mogućnostima koje nudi seksualnost (a ne samo ustrajanje na misionarskom položaju) pruža osjećaj da smo postali otvoreniji i osjetljiviji u seksualnosti. Pri tome i neznajući stvaramo negativnu nastrojenost prema svemu ostalom, jer to činimo iz pogrešnih poriva. Mi ljudi smo različiti, imamo različite poglede na seksualnost i različite želje. Zajednički nađimo ono što odgovara i jednom i drugom, a da se pri tome niti jedan od partnera ne mora prostituirati.